NASLOVI u medijima često upozoravaju kako “nijedna količina alkohola nije sigurna”, no detaljniji uvid u znanstvene podatke i način na koji se statistike o rizicima predstavljaju javnosti otkriva znatno složeniju priču. Iako konzumacija vina, kao i mnoge druge životne navike, nosi određeni rizik, on nije nužno veći od onoga povezanog s uobičajenim namirnicama koje se dovode u vezu s pretilošću, upalama i kroničnim bolestima, piše Food & Wine .
Glavni detalji
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2023. godine objavila je da “nijedna količina alkohola nije sigurna”, zbog čega se uživanje u čaši vina može činiti iznimno opasnom aktivnošću. Međutim, postavlja se pitanje koliki je stvarni rizik umjerenog pijenja.
Iz WHO-a pozoravaju i da novinari, koji uglavnom nisu statističari, često nenamjerno preuveličavaju rizike jer statističke podatke ne predstavljaju na način koji odražava stvarnu opasnost. Dr. Creina Stockley, predavačica na Sveučilištu u Adelaideu i suvoditeljica Međunarodnog znanstvenog foruma za istraživanje alkohola, objašnjava kako se to događa.
“Uobičajena komunikacijska pogreška u epidemiologiji alkohola je napuhavanje malih apsolutnih rizika izvještavanjem samo o relativnom riziku”, kaže Stockley. Kao primjer navodi hipotetsku studiju koja otkriva da redoviti konzumenti alkohola imaju 10 % veći rizik od raka jednjaka. “Ako je temeljni rizik za one koji ne piju 1.3 slučaja na 100 ljudi tijekom života, a za one koji piju 1.43 slučaja na 100 ljudi, to predstavlja povećanje od 10 %.”
Šta je još važno
Mediji će to često prenijeti kao vijest da alkohol povećava rizik od raka za 10 %, što zvuči dramatično. “No, kada se to izrazi u apsolutnim brojkama, poruka glasi: Vaš životni rizik može porasti s 1.3 % na 1.43 %”, objašnjava Stockley. “Obje su izjave istinite, ali jedna je smirena i informativna, dok druga zvuči zastrašujuće.”
Zbog različitih, potencijalno ideološki ili ekonomski motiviranih razloga, rizik od čaše vina može se percipirati kao veći od, primjerice, konzumacije ultraprocesuirane hrane ili višesatnog korištenja društvenih mreža. Dr. Jason Schroder, medicinski direktor i suosnivač centra Craft Body Scan, specijaliziranog za rano otkrivanje bolesti, tvrdi da je jedenje ultraprocesuirane hrane jedna od najgorih stvari koje možemo učiniti za svoje zdravlje.
“Čak i jedna porcija ultraprocesuirane hrane dnevno mjerljivo povećava C-reaktivni protein, ključni pokazatelj upale u tijelu”, kaže Schroder. “Osim toga, svakodnevna konzumacija takve hrane potiskuje hormone sitosti i dovodi do prekomjernog unosa kalorija.” Drugim riječima, zdjelica žitarica za doručak ili kriška pizze izravno potiču debljanje i pretilost.
Zaključak
Ovo su najvažnije informacije koje su trenutno dostupne o ovoj temi.