TIJEKOM više od dva desetljeća, znanstvenici su pratili prehranu i zdravlje više od 5000 osoba starijih od 80 godina te uočili značajnu razliku u jednoj skupini. Istraživanja pokazuju da pothranjene osobe starije od 80 godina koje svakodnevno jedu meso imaju veće izglede doživjeti stotu od vegetarijanaca. Međutim, među osobama normalne ili prekomjerne tjelesne težine nije uočena razlika u dugovječnosti između onih koji jedu meso i vegetarijanaca, piše Food & Wine .
Glavni detalji
Iako se konzumacija mesa često povezuje s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti, novo istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition sugerira da bi meso određenim starijim osobama moglo pomoći da žive dulje i zdravije. Studija je ispitala je li vegetarijanska prehrana povezana s postizanjem stote godine života među 5203 Kineza u dobi od 80 i više godina.
Sudionici su bili podijeljeni na vegetarijance i svejede, a vegetarijanci su dodatno razvrstani u tri podskupine: pesko-vegetarijance (jedu ribu i morske plodove), ovo-lakto-vegetarijance (jedu mliječne proizvode i jaja) te vegane. Istraživači su uzeli u obzir i čimbenike poput pušenja, konzumacije alkohola, tjelesne aktivnosti, indeksa tjelesne mase (ITM) i kroničnih bolesti.
Nakon otprilike 20 godina praćenja, usporedba sudionika koji su doživjeli stotu s onima koji nisu pokazala je da su pothranjeni sudionici (ITM manji od 18,5) na vegetarijanskoj prehrani imali znatno manje izgleda doživjeti stotu u usporedbi s pothranjenim svejedima. Među sudionicima s normalnom ili prekomjernom tjelesnom težinom nije bilo značajnih razlika između te dvije skupine.
Šta je još važno
Rezultati su bili još izraženiji kada se analizirala isključivo konzumacija mesa. Pothranjene starije osobe koje su svakodnevno jele meso imale su 44 % veće izglede doživjeti stotu od pothranjenih vegetarijanaca. Detaljnija analiza pokazala je da su pothranjeni vegani imali znatno manje šanse postati stogodišnjaci od pothranjenih svejeda, dok ta veza nije bila statistički značajna za pesko-vegetarijance i ovo-lakto-vegetarijance.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da se ovi nalazi ne bi trebali generalizirati. Budući da je studija bila usmjerena isključivo na osobe starije od 80 godina, rezultati se možda ne mogu primijeniti na mlađu populaciju, kaže Kristen Lorenz, registrirana dijetetičarka specijalizirana za dugovječnost. Učinci su prvenstveno primijećeni kod pothranjenih starijih osoba. “Američke prehrambene smjernice preporučuju nemasne izvore proteina i ograničavanje prerađenog mesa. Iako studija ne proturječi tim smjernicama, ona naglašava da prehrambene preporuke trebaju biti individualizirane”, ističe ona.
Također, budući da se studija temelji na promatračkim podacima, nije moguće utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. Istraživači su prehranu procjenjivali koristeći široku kategoriju “mesa”, bez razlikovanja crvenog mesa, peradi ili mesnih prerađevina. Nisu mjerili ni ukupan unos proteina, što otežava zaključak jesu li koristi za dugovječnost bile povezane s mesom ili jednostavno s dovoljnim unosom proteina općenito. Kako napominje Lorenz, “vrlo je moguće da je za povezanost sa smrtnošću zaslužan ukupan, dostatan unos proteina, a ne nužno samo meso.”
Zaključak
Ovo su najvažnije informacije koje su trenutno dostupne o ovoj temi.