IAKO se potraga za izvorom mladosti često doživljava kao mit, novo istraživanje sa Sveučilišta Yale pokazuje da način na koji razmišljamo o starenju može imati stvaran učinak na naše tijelo. Znanstvenici ističu da učinak na dugovječnost ne dolazi samo iz genetike i životnih navika, već i iz načina na koji doživljavamo vlastito starenje.
Glavni detalji
Ključna navika koja se pokazala “moćnom kao i dobri geni” jest pozitivan stav prema starenju. Znanstvenici tvrde da ljudi koji starenju pristupaju s pozitivnim stavom mogu poboljšati svoje biološke pokazatelje i doslovno “stariti unatrag”.
Studija, koju je vodila Becca Levy, pokazala je da takav način razmišljanja može imati veći utjecaj na dugovječnost od same genetike. U ranijem istraživanju Levy je utvrdila da su ljudi s pozitivnim pogledom na starenje živjeli u prosjeku 7.5 godina dulje od onih koji su ga se pribojavali, piše YourTango.
Istraživači su također zaključili da pozitivan stav donosi više koristi od nekih ključnih zdravstvenih faktora. Naime, zdrav krvni tlak i kolesterol u prosjeku produljuju život za oko četiri godine, dok nepušenje donosi dodatne jedne do tri godine, no pozitivan pogled na starenje imao je još snažniji učinak.
Šta je još važno
Sudionici s optimističnijim stavom imali su veću vjerojatnost za poboljšanje markera starenja, neovisno o postojećim bolestima ili životnim navikama. Podaci iz drugih istraživanja pokazuju i kako se percepcija starenja mijenja s godinama.
Prema anketi OnePolla provedenoj na 2000 osoba, 53 posto ispitanika ne brine previše o starenju, a strah se smanjuje s dobi. Istraživanje Pew Research Centra pokazalo je da financijska situacija utječe na doživljaj starenja, pri čemu 61 posto starijih osoba s višim primanjima smatra da dobro stari, u usporedbi s 51 posto srednjih i 39 posto onih s najnižim primanjima.
Zaključak
Ovo su najvažnije informacije koje su trenutno dostupne o ovoj temi.