ZA OTPRILIKE godinu dana Zagreb bi trebao postati bogatiji za veliki kulturni centar. U samom gradskom središtu projekt Paromlina – zlosretne zgrade uništene u požaru i desetljećima prepuštane na nebrigu javne uprave – približava se kraju.
Glavni detalji
Zagrepčani će dobiti 95 milijuna eura vrijednu knjižnicu i središte kulture – iako se još prije nekoliko godina doimalo kako će nekretninski mešetari na prostranom terenu iza Glavnog kolodvora napraviti još jedan lukrativni posao.
“Radovi na izgradnji nove zgrade Gradske knjižnice Grada Zagreba i društveno-kulturnog centra na lokaciji Paromlin započeli su 10. travnja 2024., a završetak izvođenja radova i ishođenje uporabne dozvole planira se u drugoj polovini 2026. godine, nakon čega slijedi opremanje objekta. Tijekom 2027. godine planira se preseljenje Gradske knjižnice s kompletnim fundusom knjiga i svim zbirkama te se otvaranje očekuje 2027. godine,” kažu za Index u gradu Zagrebu.
Povijest Paromlina započinje usporedno s razvojem industrije i početkom izgradnje industrijske arhitekture polovicom 19. i početkom 20. stoljeća. U Zagrebu se u to vrijeme stvara industrijska zona u današnjem gradskom centru – oko Glavnog kolodvora gdje nastaju, uz Paromlin, i radionica Ugarskih željeznica – danas poznata kao Gredelj, nekoliko tvornica i manufaktura odjeće koje su kasnije postale radna organizacija Nada Dimić te Uljara i tvornica čokolade – kasniji Kraš – u današnjoj Branimirovoj ulici.
Šta je još važno
Jedan od najvećih privrednih objekata na toj lokaciji je Kraljevski povlašteni zagrebački parni i umjetni mlin smješten za Glavnog kolodvora. Početak njegove izgradnje započeo je još 1862. godine, da bi konačan oblik dobio nakon požara u svibnju 1906. godine.
Požar 1988. godine konačno ga je uništio i obustavio proizvodnju. Izgled po kome se pamti Paromlin je dobio 1908. godine. U njegovoj izgradnji sudjelovali su najvažniji zagrebački arhitekti 19. i 20. stoljeća – Janko Jambrišak, Gjuro Carnelutti, biroi Hönigsberg & Deutsch i Štefan Kalda, Janko Holjac kao i Josip Dubsky.
U povijesti arhitekture zabilježeno kako je armiranobetonska konstrukcija arhitekta Josipa Dubsky bila prva takva građevina na ovim prostorima. Metalne konstrukcije unutar zgrada Paromlina također su bile vrhunac tadašnje tehnologije.
Zaključak
Ovo su najvažnije informacije koje su trenutno dostupne o ovoj temi.