DANA 21. ožujka 1919. u Budimpešti je proglašena Mađarska Sovjetska Republika, jedna od najkratkotrajnijih, ali i najdramatičnijih država nastalih u kaosu nakon Prvog svjetskog rata. Trajala je svega 133 dana, do 1. kolovoza iste godine, no njezin je uspon i pad duboko obilježio mađarsku povijest 20. stoljeća. Bila je to prva komunistička vlast u Europi nakon boljševičke Rusije, a njezino postojanje otvorilo je vrata novom valu političkog nasilja, stranih intervencija i kasnijeg autoritarnog zaokreta zemlje.
Glavni detalji
Kraj Prvog svjetskog rata za Mađarsku nije značio mir, nego raspad starog poretka. Austro-Ugarska Monarhija se urušila, gospodarstvo je bilo na rubu sloma, a zemlja se suočila s glađu, političkom nestabilnošću i sve većim pritiskom susjednih država koje su zauzimale dijelove nekadašnjeg ugarskog teritorija. Demokratska vlada Mihályja Károlyija nije uspijevala stabilizirati situaciju, a posebno je pogubno djelovalo uvjerenje da Budimpešta iz dana u dan gubi kontrolu nad vlastitim granicama.
U takvom ozračju na scenu je stupio Béla Kun, komunist koji se nakon zarobljeništva u Rusiji vratio u domovinu inspiriran boljševičkom revolucijom i u izravnom političkom kontaktu s Moskvom. Kada je Károlyijeva vlast pala, komunisti su, udruženi s dijelom socijaldemokrata, 21. ožujka 1919. preuzeli vlast i proglasili sovjetsku republiku. Formalno je na čelu države bio Sándor Garbai, ali stvarnu moć držao je upravo Kun.
Nova vlast pokušala je u vrlo kratkom roku preoblikovati državu po uzoru na sovjetski model. Nacionalizirane su tvornice, banke, veći stanovi i zemljišni posjedi, a vlast je najavljivala stvaranje društva bez klasnih razlika. Veliki dio tih promjena provodio se naglo, bez stvarne društvene pripreme i bez široke podrške stanovništva.
Šta je još važno
Posebno je osjetljivo bilo pitanje sela. Umjesto da zemlju podijeli seljacima, režim je često zagovarao kolektivna rješenja, čime je izgubio potporu upravo onog sloja društva od kojeg je mogao očekivati najviše. U gradovima je dio radništva u početku podržavao novu vlast, ali su nestašice, represija i ratno stanje brzo trošili to početno oduševljenje. Britannica navodi da je Kunova vlast počivala na tvrdom boljševičkom pristupu i takozvanom Crvenom teroru, što je dodatno okrenulo velik dio društva protiv režima.
Mađarska Sovjetska Republika nije bila suočena samo s unutarnjim protivnicima. Vodila je i vojne sukobe sa susjedima, prije svega s Rumunjskom i Čehoslovačkom, u trenutku kada su se granice srednje Europe još uvijek crtale.
Režim je pokušao mobilizirati stanovništvo i organizirati Crvenu armiju, pa je čak u jednom trenutku ostvario određene vojne uspjehe na sjeveru. No ti uspjesi nisu promijenili ukupni odnos snaga.
Zaključak
Ovo su najvažnije informacije koje su trenutno dostupne o ovoj temi.