KAKO starimo i ulazimo u 50. i 60. godine, svakodnevne navike mogu imati velik utjecaj na zdravlje mozga. Neurolog dr. Rudolph E. Tanzi upozorava da neke rutine i navike mogu štetiti kognitivnim sposobnostima i povećati rizik od neurodegenerativnih bolesti.
Glavni detalji
Mnoge od tih navika s vremenom su postale društveno prihvaćene i smatraju se dijelom uobičajenog načina života. Upravo zato mnogi ne primjećuju njihov dugoročni učinak na mozak. Prema dr. Tanziju, ovo su navike koje mnogi stariji od 50 godina i dalje prakticiraju, a koje štete zdravlju mozga.
Mnogi ljudi redovito rade dulje od standardnih osam sati, što može povećati razinu stresa i iscrpljenosti. Dugotrajni pritisak i sjedilački način života mogu negativno utjecati na kognitivno zdravlje.
Psihologinja dr. Sherrie Bourg Carter objašnjava: “Izgaranje je stanje kroničnog stresa koje dovodi do iscrpljenosti, otuđenosti i osjećaja neučinkovitosti”. Stručnjaci zato preporučuju redovite kratke pauze, kretanje i vrijeme provedeno na otvorenom, piše YourTango.
Šta je još važno
Redoviti kontakt s drugim ljudima važan je za zdravlje mozga. Socijalna izolacija povećava psihosocijalni stres i povezuje se s većim rizikom od srčanih i neuroloških bolesti. Usamljenost je također povezana s većim rizikom od tjeskobe, depresije i smanjene kognitivne funkcije. Dr. Tanzi naglašava važnost smislenih odnosa i redovite komunikacije s ljudima do kojih nam je stalo.
Mnogi veći dio dana provode ispred ekrana, a na isti način se često i opuštaju. Takva navika može narušiti san, koji je ključan za pravilno funkcioniranje mozga.
Čak i manjak sna može smanjiti fokus, budnost i koncentraciju. Socijalni radnik Brock Hansen ističe da se “zdrava interakcija s prijateljima” isplati truda te da je druženje u stvarnom svijetu jedan od najjednostavnijih načina zaštite kognitivnog zdravlja.
Zaključak
Ovo su najvažnije informacije koje su trenutno dostupne o ovoj temi.