STANJE na Bliskom istoku i dalje se ne smiruje, a zatvoren ili ograničen promet kroz Hormuški tjesnac dodatno pritišće globalno tržište energenata. Cijena sirove nafte u ožujku je porasla više od 55 posto, što se već prelijeva na cijene goriva, ali i na šire gospodarstvo. Bivši ministar gospodarstva Davor Štern upozorava da bi rast mogao potrajati.
Glavni detalji
“Već više od mjesec dana slušamo o stalnom rastu cijena nafte, uz povremene kratke stagnacije ili blage padove. To će trajati do kraja događaja koji su uzrokovali ovaj rast”, rekao je na HRT-u . Dodao je kako je i sam očekivao još snažniji skok cijena.
“Burze su očito opreznije nego prije, jer se prognoze mijenjaju iz sata u sat. U nekim ranijim razdobljima rast bi bio i znatno veći, ali i ovih 55 posto u mjesec dana je ogroman skok”, istaknuo je Štern.
Štern je rekao da su slični skokovi viđeni i ranije, no upozorio je na novu dimenziju ove krize. “Slične situacije bile su 2022., ali i ranije: 1964., 1973. i 1979. godine. Međutim, ovo je sada drukčije jer nisu pogođeni samo nafta i derivati”, izjavio je.
Šta je još važno
“U zemljama Zaljeva proizvode se umjetna gnojiva i aluminij. Velika tvornica aluminija u Bahreinu već je pogođena, a cijena aluminija porasla je oko 40 posto”, rekao je. Prema njegovim riječima, posljedice se prelijevaju diljem svijeta. To stvara dodatni pritisak i na Europu.
“Globalna energetika funkcionira kao sustav spojenih posuda. Kad na jednom mjestu nestane robe, ona se povlači iz drugih dijelova svijeta. Iako Europa nije bila snažno ovisna o nafti iz Zaljeva, sada se dobavljači preusmjeravaju prema Aziji, gdje su kupci spremni platiti više. To može dovesti do nestašica i viših cijena i u Europi”, objasnio je.
Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, ostaje jedna od ključnih točaka globalne nestabilnosti. “Iran zbog svog geografskog položaja praktički kontrolira taj prolaz”, rekao je Štern.
Zaključak
Ovo su najvažnije informacije koje su trenutno dostupne o ovoj temi.